• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ovo je najgora godina u istoriji... (ne, nije 2020)

Naučnici tvrde da 2020. nije ni u “top 10” najgorih godina u istoriji! A, neslavno, prvo mjesto na toj listi svakako bi mogla da zauzme 1816.

 Izvor: Wikipedia

/Slika "Dva čovjeka kraj mora" (1817), Kaspar David Fridrih/

Mnogi će 2020. pamtiti po zlu, po zaključavanjima, pandemiji koronavirusa, strahu i neizvjesnosti koje ćemo još dugo osjećati. Ipak, naučnici kažu - ona nije ni u “top 10” najgorih godina u istoriji! A, neslavno, prvo mjesto na toj listi svakako bi mogla da zauzme 1816.

Nazvana još i “godinom bez ljeta”, 1816. je zaista bila najstrašnija godina otkako postoji meteorološka dokumentacija. U SAD-u poznata i pod nazivom “Eighteen hundred and froze to death”, ovo je godina koja će u istoriji ostati zapamćena kao ona u kojoj je svih dvanaest mjeseci bila zima!

Možda će vas zanimati

Sve je počelo u martu… Januar i februar bili su prosječni, ali je tada temperatura počela opasno da pada. U apriju i maju kiša nije prestajala. U junu i julu, umjesto sunca pao je sneg, a mraz je bio svakodnevan. Planeta je čekala ljeto, ali ono jednostavno nije došlo već je nakon zime došla jesen, pa opet zima!

Ovakvo vreme pratile su i ogromne poplave, naročito u Evropi.

Šta se zapravo dogodilo?

Nije bilo objašnjenja za ovu pojavu! Tek 1920. američki naučnik Vilijem Hampfris je postavio hipotezu koju i danas prihvata najveći broj klimatologa.

Naime, u aprilu 1815. proradio je vulkan Tamboru na ostrvu Sumbava u Holandskoj Istočnoj Indiji (današnja Indonezija ) i u atmosferu poslao ogromne količine vulkanskog pepela. Za ovo se znalo jer je veliki dio sjeverne hemisfere bio prekriven oblacima prašine i prljavštine, ali je tek u junu 1816. postalo jasno da se na tome neće završiti.

Drugi vulkani koji su bili aktivni u tom periodu su Sufrijer na Sent Vinsentu u Karibima i Majon na Filipinima.

Uobičajeno je da nakon masivne vulkanske erupcije padne globalna temparatura, jer se manje sunčanog zračenja probije kroz atmosferu do zemlje. 1816. to se nije dogodilo!

Posljedice “godine bez ljeta”

Poljoprivreda je bila na kolenima, a cijena hrane se udesetostručila. Mraz je uništio sve usjeve, a glad koja je uslijedila pokrenula je čitavu seriju zličina, društvenih nereda i pobuna širom svijeta.

Procjenjuje se da je glad dovela do smrti 200.000 ljudi samo u Evropi. Irska je bila među najteže pogođeim državama, a Kinezi su bili prisiljeni da prekinu sadnju pirinča i počnu da uzgajaju, u tom momentu, profitabilniji mak, šireći ono što će kasnije biti poznato kao opijumsko tržište.

U Velikoj Britaniji i Francuskoj su izbile pobune, a skladišta hrane su opljačkana. Nasilje je bilo najjače u Švajcarskoj koja je imala malo obradive zemlje, a vlast u toj državi je proglasila vanredno stanje zbog opšte gladi.

U Mađarskoj je padao smeđi sneg, a u Italiji crveni. Snijeg je zabilježen i na Tajvanu koji inače ima tropsku klimu.

U Americi mnogi istoričari "Godinu bez leta" smatraju glavnim uzročnikom pokreta američkih kolonista prema zapadu. Stanovništvo je krenulo da traži bogatiju zemlju i bolje uslove za usjeve.

Osim gladi, širila se i bolest. Dok je hladnoća paralizovala sjevernu hemisferu, monsuni su opustošili južnu, pa je jedna od najsmrtonosnijih epidemija tifusa u istoriji uslijedila ubrzo nakon. Umrli su se brojali u desetinama hiljada.

Ljeto kad je “rođen” Frankenštajn

Upravo 1816. godine Meri Šeli, Džon Vilijam Polidori i njihovi prijatelji bili su tokom ljeta gosti lorda Bajrona na Ženevskom jezeru.

Meri se sjećala da je to bilo “vlažno, nimalo blago ljeto i neprestana kiše nas je često danima zatvarala u kućama”. U takvoj atmosferi jedne večeri su se kladili u to ko može da napiše strašniju bajku.

Meri Šeli je napisala osnove priče koje ća kasnije ugraditi u svoj roman “Frankenštajn”.

(Istorijski zabavnik, Mondo)

Možda će vas zanimati

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE