Iako je Vašington pripremio ključni okvir mirovnog sporazuma kojim bi mogao biti okončan rat u Ukrajini, pregovori između Kijeva i Moskve i dalje su daleko od dogovora.
Najveća prepreka je pitanje teritorije, odnosno zahtjev Rusije da Ukrajina napravi ozbiljne ustupke, prije svega kada je riječ o Donbasu. To je tokom posjete Kijevu potvrdio Džared Kušner, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa.
Kušner je rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio svoje ključne ciljeve te da bi mirovni sporazum praktično već bio završen da je Ukrajina spremna da prihvati ruske zahtjeve.
Sada je, kako je naveo, zadatak američkih posrednika da pronađu "kreativno rješenje" koje bi bilo prihvatljivo Kijevu, ali istovremeno omogućilo Moskvi da pristane na prekid neprijateljstava i spriječilo novo izbijanje rata.
Kušnerov nastup u Kijevu, međutim, izazvao je brojne reakcije. Zamjereno mu je što je naglasak stavio na patnje obje strane, dok je izostalo jasnije pominjanje ruskih zločina počinjenih tokom invazije na Ukrajinu.
Posebno je bilo upečatljivo to što je o spremnosti Moskve za pregovore govorio u trenutku kada su se Kijevom ponovo oglašavale sirene za vazdušnu opasnost zbog ruskih napada.
Kijev odbija teritorijalne ustupke
Pozicije Ukrajine i Rusije i dalje su dijametralno suprotne. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistira na tome da se borbe prvo moraju zaustaviti na sadašnjim linijama fronta, nakon čega bi mogli početi ozbiljni mirovni pregovori.
Kijev odbacuje mogućnost formalnog ustupanja teritorije Rusiji, ali i bilo kakvo nametanje promjena u unutrašnjem uređenju Ukrajine.
Zelenski je istovremeno ponovio spremnost za direktan susret s Putinom. Kao jednu od mogućih lokacija spomenuo je i samit G20 u Majamiju, ukoliko bi ruski predsjednik prisustvovao tom skupu.
Ukrajinski predsjednik takođe odbacuje pregovaračke formate kojima bi Rusija dobila garanciju da se Ukrajina nikada neće pridružiti NATO-u.
Putinovi zahtjevi mnogo širi od Donbasa
Moskva, međutim, ne traži samo teritorijalne ustupke.
Među zahtjevima Rusije su:
- potpuno povlačenje ukrajinskih snaga iz Donjecke oblasti;
- izjednačavanje statusa ruskog i ukrajinskog jezika;
- priznavanje Ukrajinske pravoslavne crkve povezane s Moskvom;
- trajno odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u;
- ustavno definisanje trajne neutralnosti Ukrajine.
Kremlj je u međuvremenu odbacio mogućnost susreta Putina i Zelenskog u Majamiju. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da bi eventualni susret dvojice predsjednika mogao biti održan jedino u Moskvi.
Dodatni problem predstavlja stav ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, koji je poručio da Rusija neće obustaviti svoje vojne operacije samo zato što bi mirovni pregovori zvanično počeli. To praktično znači da bi pregovori mogli biti vođeni paralelno s nastavkom borbi na terenu.
Novi razgovori već u oktobru?
Ipak, diplomatski kanali između zaraćenih strana nisu zatvoreni. Šef Kabineta predsjednika Ukrajine Kiril Budanov najavio je mogućnost novog kruga trilateralnih razgovora Ukrajine, SAD i Rusije već u oktobru.
Kao jedna od mogućih lokacija spominje se Abu Dabi. Budanov je istovremeno uputio oštro upozorenje evropskim državama koje smatraju da još imaju dovoljno vremena da se pripreme za moguće posljedice rata.
"Priča se da se Evropa mora probuditi i pripremiti. Jeste li pomislili da bi se moglo desiti da za to jednostavno neće biti vremena? Stvarnost vam neće pokucati na vrata, nego će ih razvaliti čizmom", poručio je Budanov.
Upravo pitanje Donbasa, uz budući odnos Ukrajine prema NATO-u i zahteve Moskve za promjenama unutar same Ukrajine, ostaje najveća prepreka mogućem istorijskom dogovoru.
Amerika pokušava da pronađe formulu koja bi zadovoljila obje strane, ali zasad nema naznaka da su Kijev i Moskva spremni da odustanu od svojih ključnih zahteva.
(Mondo.rs)
