Najnoviji izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije izazvao je uzbunu. Stručnjaci procjenjuju da će rak na čak 92 odsto ljudi širom svijeta uticati na neki način. Ipak, ova brojka ne znači da će skoro svi razviti bolest.
Rak je dugo bio jedan od najvećih izazova sa kojima se suočava savremena medicina, ali najnoviji izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje da je njegov uticaj na društvo daleko veći nego što se može zamisliti. Stručnjaci procjenjuju da će čak 92 odsto ljudi širom svijeta biti pogođeno rakom.
To ne znači da će se nužno razboljeti, već da će biti pogođeni kao voljeni, negovatelji ili članovi porodice onih koji su oboljeli. Istovremeno, prognoze ukazuju da će broj novih slučajeva brzo rasti u narednim decenijama.
SZO skreće pažnju na to da je rak bolest čije posljedice prevazilaze same pacijente. Bolest utiče na živote partnera, djece, roditelja, braće, sestara i prijatelja, kao i onih koji pružaju njegu. Na taj način, velika većina ljudi će se susresti sa malignim bolestima bar jednom u svom životu.
Broj slučajeva raste
Stručnjaci istovremeno podsjećaju da je rizik od obolevanja i dalje znatno niži. Trenutne procjene pokazuju da će otprilike jedna od pet osoba dobiti dijagnozu raka tokom svog života. Uprkos napretku medicine, broj novih slučajeva stalno raste, uglavnom zbog starenja stanovništva i porasta broja stanovnika na globalnom nivou.
SZO predviđa da bi, ako se sadašnji trendovi nastave, do 2050. godine broj novih slučajeva u svijetu mogao porasti na blizu 35 miliona godišnje. To predstavlja ogroman izazov ne samo za ljekare i bolnice, već i za čitave zdravstvene sisteme. Sve veći značaj imaće prevencija, brza dijagnostika i obezbjeđivanje jednakog pristupa savremenom liječenju.
Nejednakosti u pristupu dijagnostici i liječenju
Autori izvještaja skreću pažnju na još jedan problem, a to su ogromne nejednakosti među zemljama. U državama sa visokim prihodima, pacijenti znatno češće imaju pristup skrining pregledima, savremenim lijekovima i radioterapiji. U siromašnijim regionima svijeta, mnogi ljudi dobijaju dijagnozu prekasno ili uopšte nemaju mogućnost da koriste odgovarajuće liječenje. Zbog toga se šanse za preživljavanje razlikuju ne samo u zavisnosti od vrste tumora, već i od mjesta stanovanja.
Prema mišljenju stručnjaka, borba protiv malignih bolesti ne može da se ograniči isključivo na razvoj novih terapija. Podjednako je važno jačanje prevencije i zdravstvenog obrazovanja. Mnogi tumori mogu da se otkriju u ranoj fazi, kada je liječenje znatno efikasnije. Redovni preventivni pregledi, prijavljivanje uznemirujućih simptoma ljekaru i učešće u skrining programima mogu značajno da povećaju šanse za potpuno izliječenje.
Eksperti takođe podsjećaju da na dio faktora rizika možemo realno da utičemo. Prestanak pušenja, ograničavanje konzumacije alkohola, održavanje optimalne tjelesne težine, redovna fizička aktivnost i zdrava ishrana spadaju u najvažnije elemente prevencije raka. Iako se ne mogu spriječiti svi slučajevi raka, istraživanja pokazuju da je veliki dio povezan sa faktorima životnog stila koji se mogu promijeniti.
Pravi problem populacije širom sveta
Iako su prognoze zabrinjavajuće, izvještaj donosi i pozitivnu poruku. U mnogim zemljama se bilježi pad broja pušača, razvijaju se programi vakcinacije protiv HPV-a, a napredak medicine omogućava efikasnije liječenje sve većeg broja malignih bolesti. U slučaju mnogih vrsta raka, rano postavljena dijagnoza danas znači znatno veće šanse za višegodišnje preživljavanje nego prije samo petnaestak godina.
Najnoviji izvještaj SZO nas, dakle, podsjeća da su maligni tumori problem čitavog društva, a ne isključivo osoba koje su dobile dijagnozu. Rastući broj oboljelih dovodi do toga da će se skoro svako od nas, prije ili kasnije, susresti sa ovom bolešću. Upravo zato tako veliki značaj imaju prevencija, edukacija i lak pristup savremenoj medicinskoj njezi.
(MONDO)
