Banjaluko, imamo problem.
U sred najjačeg toplotnog talasa na koji nisu imuni ni najmlađi i najzdraviji, u dijelovi grada i prigradskim naseljima ljudi danima otvaraju slavine iz kojih ne dolazi voda.
Dok nadležni ponavljaju apele za racionalnu potrošnju i objašnjavaju da su visoke temperature i povećana potrošnja dodatno opteretile sistem, građani iz naselja koja su ostala bez vode sve su glasniji.
Najdramatičnija situacija posljednjih dana je u Dragočaju i Potkozarju, dok su rezervoari “Rekavice” i “Novi Rekavice” na Manjači pali na minimum. Zbog toga je “Vodovod” najavio selektivno puštanje vode.
Mjesec i po problema, pa blokada puta
Mještanima Dragočaja očigledno je ponestalo strpljenja.
Oni su 6. avgusta izašli na ulicu i privremeno blokirali magistralni put Banjaluka – Prijedor, poručujući da više ne žele da prihvataju objašnjenja dok im slavine ostaju suve.
Prema njihovim navodima, problem sa vodosnabdijevanjem traje već oko mjesec i po. U početku je trebalo da budu u režimu u kojem vodu imaju dva dana, a dva dana nemaju, ali mještani tvrde da je u praksi bilo obrnuto - da vode više nisu imali nego što jesu.
Postavili su i rok.
Ako problem ne bude riješen do 15. avgusta, najavili su radikalnije mjere i nove proteste.
U međuvremenu, dok traju tropske temperature, pojedini stanovnici pokušavaju da se snađu kako znaju i umiju. RTRS je objavio da se Dragočaj u jednom trenutku morao osloniti i na solidarnost stanovnika Zalužana, jer je, kako je navedeno, da bi voda potekla u jednom dijelu sistema, drugi morao privremeno biti zatvoren.
To je prilično težak opis stanja za grad koji bi trebalo da ima stabilno javno vodosnabdijevanje.
Nije samo Dragočaj
Problem posljednjih dana nije ograničen na jedno naselje.
U Bistrici su česme suve već nedjelju dana. Čak i gradska naselja ostaju bez vode, pa su restrikcije zabilježene na Laušu, Kočićevom vijencu...
Prema informacijama “Vodovoda”, rezervoari “Rekavice” i “Novi Rekavice” na Manjači pali su na minimum, zbog čega je uvedeno selektivno puštanje vode.
Mogući poremećaji najavljeni su i u Ljubačevu, Memićima, Javoranima i Racunama zbog povećane potrošnje na sistemu Gašića vrelo, dok su poremećaji mogući i na sistemu Crno vrelo, odnosno u snabdijevanju sa rezervoara “Zvijezda”.
Na sistemu Tunjice najavljena su i noćna zatvaranja vode u Trnu, Kuljanima i Priječanima, od ponoći do 5 časova, kako bi se omogućila veća akumulacija vode.
Dodatni problem predstavljala je i pumpna stanica “Klupe”, koja je ostala bez električne energije.
Dakle, teško je ovu situaciju svesti na jednu puknutu cijev ili jednog građanina koji je previše zalio baštu.
Građani krivi za potrošnju, sistem kriv za nešto drugo?
Iz nadležnih institucija posljednjih dana ponovo stižu apeli da se voda koristi racionalno.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske pozvalo je građane da vodu koriste za piće, higijenu i potrebe domaćinstva, a ne za zalivanje bašta i pranje ivičnjaka.
Takav apel ima smisla, posebno tokom ekstremnih vrućina i suše.
Ali postoji jedna neprijatna činjenica koju nije moguće riješiti samo apelom građanima.
Ako čitava naselja danima ostaju bez vode, onda problem više nije samo u tome koliko je neko potrošio vode na zalivanje bašte.
Mještani Dragočaja upravo to i poručuju. Oni odbacuju objašnjenje da je povećana potrošnja dovoljna da objasni njihove probleme, dok je direktor “Vodovoda” Radovan Majkić rekao da pojedini korisnici vodu nemaju iz tehničkih razloga i da se kontinuirano radi na stabilizaciji sistema.
Drugim riječima, građani se pozivaju na štednju, dok istovremeno sistem pokazuje koliko je osjetljiv čim potrošnja poraste, temperature odu u ekstrem i nekoliko tačaka infrastrukture zakaže.
I onda – novi cjevovod
Posebno zanimljiv detalj u cijeloj priči jeste da se upravo ovih dana testira novi cjevovod prema Tunjicama.
Cjevovod prečnika 700 milimetara, od “Centruma” u Petrićevcu do rezervoara Tunjice, počeo je da se testira 7. avgusta.
Iz “Vodovoda” navode da testiranje podrazumijeva ispiranje, dezinfekciju i hidrauličku probu. Za ispiranje i dezinfekciju prve dionice potrebno je oko 1.000 kubika vode, što može dovesti do pada pritiska u gradskoj mreži.
Prema najavi “Vodovoda”, nakon završetka testiranja i svih potrebnih analiza novi cjevovod bi trebalo da bude spojen na postojeću mrežu.
Tada bi, kako tvrde u ovom preduzeću, trebalo da bude riješen problem dopremanja vode do rezervoara Tunjice i obezbijeđeno uredno vodosnabdijevanje sjevernog dijela Banjaluke.
To bi, ako se obistini, trebalo da bude dobra vijest.
Ali ostaje pitanje zašto se do tog rješenja dolazi tek nakon što su građani mjesecima upozoravali na probleme, a pojedina naselja tokom ljeta ponovo ostajala bez osnovnog uslova za život.
Još početkom jula gradonačelnik Draško Stanivuković najavljivao je da će problem biti stabilizovan sredinom avgusta, uz završetak radova na sistemu Tunjice 1 i 2.
Sada smo praktično na pragu tog roka – i još uvijek govorimo o testiranju sistema.
Kao da nije dovoljno teško, pojavio se i novi problem
Da cijela situacija bude apsurdnija, “Vodovod” je 7. avgusta saopštio i da je u Rekavicama došlo do, kako navode, namjerne sabotaže.
Prema informacijama ovog preduzeća, nepoznata osoba ili više njih odvrnula je ventil i presjekla vreteno ventila na rezervoaru, zbog čega je iz njega iscurila gotovo sva voda.
Istog dana “Vodovod” je saopštio i da je prethodno bilo problema sa električnom energijom, zbog čega su bez struje ostali Fabrika vode, bunarski sistem, Gašića vrelo, Banjica i pumpne stanice. Posljedice problema sa električnom mrežom dodatno su otežale pumpanje vode prema pojedinim rezervoarima.
Dakle, sistem trenutno trpi sve – od suše i velike potrošnje, preko kvarova i problema sa strujom, do ljudskog faktora.
A građani, na kraju tog lanca, samo žele da otvore slavinu i dobiju vodu.
Pitanje više nije samo “ko je kriv?”
Dio odgovornosti nesumnjivo jeste i na građanima. Voda je ograničen resurs i u ekstremnim vremenskim uslovima racionalna potrošnja nije stvar dobre volje, već neophodnost.
Ali kada mještani jednog banjalučkog naselja kažu da vodu nemaju mjesec i po, kada zbog toga blokiraju magistralni put, kada se uvodi selektivno puštanje vode, a rezervoari padaju na minimum – onda se mora govoriti i o otpornosti sistema.
Jer ljeto nije iznenadna pojava.
Visoke temperature nisu iznenadna pojava.
Povećana potrošnja vode tokom ljeta takođe nije iznenadna pojava.
Ako se stabilnost sistema svake godine dovodi u pitanje čim nastupe duži toplotni talasi i suša, onda problem nije samo u tome što građani moraju manje da troše.
Problem je i u tome što grad mora imati sistem koji može da izdrži ljeto.
Za sada, Banjaluka ga očigledno još nema u dovoljnoj mjeri.
A stanovnici Dragočaja dali su rok – 15. avgust. Do tada bi, prema najavama, trebalo da bude jasnije da li će novi sistem Tunjice zaista označiti kraj ovogodišnje agonije ili će Banjaluka i dalje gasiti požar tek kada se slavine osuše.
